Cijena električne energije u Europi danas
Prosječna veleprodajna cijena struje na dnevnom tržištu u 45 europskih trgovinskih zona, 7. studenoga 2026..
Vrijednosti su u eurima za MWh, u odnosu na europski prosjek od €234.12. Zone bez veleprodajnog tržišta prikazane su sivo. Granice trgovinskih zona električne su, ne upravne; ovi su obrisi najbliža aproksimacija koju javni podaci o granicama dopuštaju.
Cijene struje u Europi po trgovinskim zonama
45 zona objavilo je cijenu za 7. studenoga 2026.. Europski prosjek iznosi €234.12/MWh.
Današnja prosječna veleprodajna cijena, od najjeftinije. Trgovinska zona nije uvijek država: Italija ih ima sedam, Norveška pet, Švedska četiri, a Irska jednu dijeli sa Sjevernom Irskom.
| Trgovinska zona | €/MWh | Najniža | Najviša | ||
|---|---|---|---|---|---|
| Središnje-sjeverna Švedska (SE2) | €3.54 | €0.94 | €7.74 | ||
| Sjeverna Švedska (SE1) | €9.88 | €5.30 | €13.61 | ||
| Finska | €10.50 | €6.54 | €19.32 | ||
| Sjeverna Norveška (NO4) | €15.90 | €8.92 | €18.04 | ||
| Središnja Norveška (NO3) | €92.62 | €80.72 | €117.22 | ||
| Središnje-južna Švedska (SE3) | €150.22 | €97.79 | €227.00 | ||
| Jugoistočna Norveška (NO1) | €172.95 | €156.03 | €191.73 | ||
| Zapadna Norveška (NO5) | €174.48 | €156.31 | €196.46 | ||
| Estonija | €191.45 | €19.99 | €412.40 | ||
| Jugozapadna Norveška (NO2) | €198.23 | €191.40 | €208.15 | ||
| Portugal | €231.64 | €170.00 | €300.00 | ||
| Poljska | €232.11 | €111.48 | €371.11 | ||
| Španjolska | €232.58 | €170.00 | €300.00 | ||
| Grčka | €249.87 | €139.40 | €349.11 | ||
| Sardinija (SARD) | €258.13 | €207.47 | €325.87 | ||
| Sjeverna Italija (NORD) | €258.38 | €220.00 | €325.87 | ||
| Središnje-sjeverna Italija (CNOR) | €258.38 | €220.00 | €325.87 | ||
| Središnje-južna Italija (CSUD) | €258.38 | €220.00 | €325.87 | ||
| Južna Italija (SUD) | €258.38 | €220.00 | €325.87 | ||
| Francuska | €258.75 | €220.00 | €325.87 | ||
| Belgija | €259.58 | €220.00 | €332.02 | ||
| Nizozemska | €259.68 | €220.00 | €338.45 | ||
| Bugarska | €259.72 | €196.21 | €349.11 | ||
| Zapadna Danska (DK1) | €259.78 | €220.00 | €343.68 | ||
| Njemačka i Luksemburg | €259.83 | €220.00 | €344.92 | ||
| Češka | €260.55 | €220.00 | €347.64 | ||
| Istočna Danska (DK2) | €262.29 | €224.07 | €335.73 | ||
| Austrija | €263.01 | €220.00 | €349.77 | ||
| Slovenija | €263.12 | €220.00 | €350.31 | ||
| Hrvatska | €263.32 | €220.00 | €350.05 | ||
| Rumunjska | €264.03 | €220.00 | €349.06 | ||
| Mađarska | €264.06 | €220.00 | €348.87 | ||
| Slovačka | €264.92 | €220.00 | €348.32 | ||
| Švicarska | €267.38 | €217.93 | €333.45 | ||
| Sjeverna Makedonijapartial | €271.50 | €180.00 | €340.10 | ||
| Kalabrija (CALA) | €272.40 | €220.00 | €362.98 | ||
| Sicilija (SICI) | €272.40 | €220.00 | €362.98 | ||
| Južna Švedska (SE4) | €273.27 | €226.47 | €353.94 | ||
| Srbijapartial | €274.52 | €219.09 | €344.10 | ||
| Crna Gorapartial | €279.04 | €230.07 | €345.00 | ||
| Albanijapartial | €292.80 | €179.40 | €455.00 | ||
| Kosovopartial | €292.80 | €179.40 | €455.00 | ||
| Litva | €314.75 | €235.15 | €412.40 | ||
| Latvija | €350.42 | €321.93 | €408.60 | ||
| Irska i Sjeverna Irska | €453.89 | €339.90 | €566.26 | ||
| Velika Britanija | Cijena nije objavljena | ||||
| Bosna i Hercegovina | Cijena nije objavljena | ||||
| Moldavija | Cijena nije objavljena | ||||
| Ukrajina | Cijena nije objavljena | ||||
| Turska | Cijena nije objavljena | ||||
Gdje je struja danas u Europi najjeftinija
Središnje-sjeverna Švedska (SE2) je danas najjeftinija trgovinska zona Europe s cijenom €3.54/MWh, a Irska i Sjeverna Irska najskuplja s €453.89 — razlika od €450.35, istoga dana, na istom kontinentu, za istu struju.
Takve razlike nastaju zbog prijenosa, ne zbog politike. Struja teče onamo gdje vrijedi više, sve dok se dalekovod između dviju zona ne popuni; od tog trenutka cijene se mogu razići — i razilaze se.
Najjeftinije zone
- Središnje-sjeverna Švedska (SE2)€3.54/MWh
- Sjeverna Švedska (SE1)€9.88/MWh
- Finska€10.50/MWh
Najskuplje zone
- Irska i Sjeverna Irska€453.89/MWh
- Latvija€350.42/MWh
- Litva€314.75/MWh
Kako se cijena struje mijenja tijekom dana
U 45 trgovinskih zona najjeftiniji sat dana iznosio je u posljednjih sedam dana u prosjeku €196.49/MWh oko 03:00 po lokalnom vremenu, a najskuplji €284.42/MWh oko 18:00 — razlika od €87.92.
Oblik dana određuje sunce i to vrijedi gotovo posvuda: 11 od 45 zona imalo je najjeftiniji sat između 11 i 15. Cijenu natrag gore gura plin u trenutku kad proizvodnja iz sunca padne, i zato večernji vrhunac raste strmije od jutarnjeg.
Iznimka su tržišta izgrađena na vodi. Najmanji raspon: Sjeverna Norveška (NO4), tek €8.85 između najjeftinijeg i najskupljeg sata. Najveći: Irska i Sjeverna Irska, €221.51. Ondje gdje se voda može zadržati u akumulaciji, dan gotovo nema oblik.
Negativne cijene struje i gdje se javljaju
Kad vjetar i sunce proizvedu više nego što mreža može primiti, dražba se zatvori ispod nule i proizvođači plaćaju za isporuku umjesto da budu plaćeni. To je stvarna tržišna cijena, ne greška, a dno leži oko −500 €/MWh.
Nijedna zona danas nije pala ispod nule.
Ne raspoređuje se ravnomjerno. Nordijske i srednjoeuropske zone to doživljavaju redovito; Italija u deset godina zapisa nijednom, jer se njezino tržište namiruje drukčije.
Kako nastaje cijena na dnevnom tržištu
Jednom dnevno jedna dražba na povezanim europskim tržištima određuje cijenu za svakih petnaest minuta sljedećeg dana, u svakoj trgovinskoj zoni. To je cijena dnevnog tržišta: referentna točka prema kojoj trguje cijeli kontinent, i poznata unaprijed.
Korisnom je čini upravo to što je poznata unaprijed. To je cijena iza dinamičnih tarifa, razlog zašto se električni automobil puni u tri ujutro a ne u sedam navečer, i ono u što gleda industrija kad odlučuje u kojim satima proizvoditi. U vjetrovitoj noći ili sunčano podne padne ispod nule — tržište plaća da netko struju preuzme — a ti se sati ovdje pojave odmah po objavi.
Cijene za sutra pojavljuju se ubrzo nakon zatvaranja dražbe, oko 13:00 po srednjoeuropskom vremenu, a ova ih stranica prati cijeli dan. Sve što ovdje vidite veleprodajna je cijena: račun kućanstva na nju dodaje distribuciju, poreze i maržu opskrbljivača.
Odakle dolaze ovi podaci: CROPEX i ENTSO-E
Hrvatska cijena nastaje na dnevnom tržištu koje vodi CROPEX, nordijska na Nord Poolu. Obje čitamo s ENTSO-E Transparency Platform, gdje europski operatori prijenosnih sustava objavljuju cijene: isti broj, jedno sučelje za cijelu Europu.
Pratimo 50 trgovinskih zona s poviješću od 2016. godine, koju preuzimamo tri puta dnevno oko dražbe. Cijene preračunavamo u eure po referentnom tečaju Europske središnje banke za taj dan; ondje gdje tečaja nema, broj izostavljamo umjesto da ga nagađamo.
Ništa se ne interpolira ni ne nadopunjuje. Rupa u izvoru rupa je i ovdje, a svaki dan pokazuje koliko intervala doista sadrži.